international-year-glass-banner-300x167
Kampanja

Pridružite nam se u obilježavanju godine stakla

1 min

every-last-bottle-300x167
Kampanja

Sa svakom bocom bliže smo boljoj budućnosti

2 min

endless-lives-talking-bottles-300x167
Kampanja

Što kad bi boce mogle pričati?

1 min

experience-banner-300x167

U čemu je razlika između stakla i kristala? 

3 min

O zajednici Friend of Glass

Friends of Glass je zajednica koja podržava sve što se tiče staklene ambalaže, kao dio osvještenog načina života koji počinje našim svakodnevnim odabirima.

Saznajte više o nama

Zašto staklo?

Saznajte zašto volimo staklo i zašto smo posvećeni promicanju njegovih brojnih prednosti ljudima diljem svijeta.

Saznajte zašto

Uključite se

Postanite dio sve brojnije zajednice ljudi koji se brinu o dobrobiti planeta i zdravijem načinu života.

Otkrijte više

Priče

Otkrijte stvarne priče i razloge zašto je odabir stakla bolji za nas, kao dio osvještenijeg načina života.

Saznajte više

Informacije su danas svuda oko nas: vidimo brojna nova izvješća i privlačne reklame o novim proizvodima, inovacijama i mogućnostima pakiranja kamo god pogledali. I kako u toj gomili odvojiti činjenice od fikcije kako bismo znali koja je opcija pakiranja najbolja za mene, moje zdravlje i okoliš?

U ovome tekst razotkrivamo neke od najčešćih zabluda o staklu i pakiranju općenito kako bismo vam pomogli donijeti informiranije odluke sljedeći put kada odete u trgovinu.

 

 

Što je doista kružnost?  

Vjerojatno ste čuli za “kružno gospodrstvo”, no znate li što to znači? Kružno gospodarstvo je model proizvodnje i potrošnje čiji je cilj cilj produžiti životni ciklus proizvoda što je dulje moguće – bilo recikliranjem, ponovnom uporabom ili čak popravkom – kako bi se izbjegla izrada novih proizvoda ispočetka. Za zaštitu hrane, pića, lijekova i kozmetičkih proizvoda na koje se svakodnevno oslanjamo, na način koji ne stvara beskonačni otpad, ključno je prijeći na kružnu ambalažu.

Razmislimo! Što zapravo znači da je ambalaža reciklabilna i da li se ona zaista učinkovito reciklira na kraju svog životnog vijeka? Koje su razlike između sustava recikliranja i ponovne uporabe, koji je najbolji put naprijed za staklo? U nastavku otkrijte neke od najčešćih zabluda o kružnoj prirodi ambalaže.

Razotkrivamo mitove

Danas se sva ambalaža može reciklirati

Samo zato što se može reciklirati ne znači da se to doista i radi. Unatoč sve brojnijim tvrdnjama o sve većoj mogućnosti recikliranja ambalaže, ne prikupljaju se svi materijali za recikliranje, a još manje ih se učinkovito reciklira nakon odlaganja.

Za razliku od stakla, mnoge vrste ambalaže za hranu i piće imaju više slojeva koji kombiniraju papir, plastiku i sintetičke materijale (npr. vodootporne obloge). Ovakve materijale teško je razdvojiti i mnogi sustavi prikupljanja uopće ih ne prikupljaju te oni zapravo završavaju na odlagalištu ili se spaljuju. Kada je riječ o učinkovitom i sigurnom recikliranju tijekom cijelog procesa, vrlo malo materijala za pakiranje može se usporediti sa staklom – zbog toga se druga ambalaža ‘prerađuje’ tako što se reciklira u modne predmete, vlakna za tiskanje, namještaj ili tekstilne komponente – i s vremenom završi na odlagalištu ili u spalionici.

 

  • Plastika je, primjerice, vrlo složen materijal koji je iznimno teško reciklirati u nove boce jer s vremenom degradira. Rezultat toga je da se u Europi više plastičnog otpada spaljuje nego reciklira1.
  • I iako se čini da se PET boce mogu bolje reciklirati od konvencionalne plastike, prosječna PET boca u Europi sadrži samo 17 posto recikliranog materijala2 (u odnosu na 52 posto kod stakla3) i ima mnogo nižu stopu recikliranja (61 posto u 2020.4).

  • Drugi materijali zahtijevaju dodatne premaze, poput ambalaže na bazi papira koja gotovo uvijek dolazi u kombinaciji s plastikom i/ili kemijskim spojevima kako bi se osigurala otpornost na vodu ili masnoću, što smanjuje mogućnost recikliranja. To povećava vjerojatnost da će takvi materijali završiti na odlagalištima ili u spalionicama, čineći papirnatu ambalažu najvećim izvorom ambalažnog otpada u EU.

 

Reciklirano staklo jedina je ambalaža koja se može ponovno reciklirati u spremnike za prehrambene proizvode. Ono zadržava istu kvalitetu i inertnost kao i novo staklo te ne zahtijeva dodatne materijale ili štetne kemikalije tijekom procesa recikliranja. Štoviše, staklo je lider u recikliranju, s opsežnim sustavima prikupljanja koji u EU postižu impresivnu stopu prikupljanja od 80,2% 6, od čega se 92% učinkovito reciklira u zatvorenom krugu u Europi 7. Pitanje nije što možemo reciklirati, pitanje je što možemo reciklirati na učinkovit način koji je siguran za naše zdravlje i smanjuje naš utjecaj na okoliš.

 

Ponovna uporaba ili povrat staklene ambalaže uvijek su bolja opcija od recikliranja.

Od dostave svježeg mlijeka s farme na kućni prag do povratnih pivskih boca u Njemačkoj, opcije povratnog stakla postoje desetljećima, zahvaljujući njihovoj trajnosti i sigurnosti. No, iako možda mislite da je ponovna upotreba ili vraćanje staklenih boca ili staklenki najbolja opcija, to nije uvijek slučaj. Sve ovisi o kontekstu.

Sheme ponovne uporabe mogu biti učinkovite unutar kratkih ili lokaliziranih opskrbnih lanaca, poput tržnica ili dostave mlijeka na kućni prag. Ipak, za kategorije proizvoda koje uključuju velike transportne udaljenosti, slika se mijenja. Studije su pokazale da kada distribucijski lanci prelaze 400 km, staklenu bocu za višekratnu upotrebu treba ponovno koristiti najmanje četiri puta kako bi se uskladio utjecaj na okoliš s bocama za jednokratnu upotrebu. Ovaj broj raste na više od 30 ciklusa za udaljenosti koje prelaze 800 km ili više2.

Sustavi za recikliranje stakla već su široko rasprostranjeni u Europi i građani su ih dobro prihvatili. Cilj inicijativa na razini općina i europskih programa poput Close the Glass Loop jest kontinuirano poboljšavati recikliranje stakla i postići stopu prikupljanja od 90 posto do 2030. godine. Prikupljanjem više i kvalitetnijeg stakla možemo zamijeniti više novih sirovina recikliranim staklom – dajući boci „beskrajne“ živote i podržavajući proizvodnju s nižim ugljičnim otiskom.

 

 

  1. European Court of Auditors: EU Action to tackle the issue of plastic waste, 2020.
  2. Zero Waste Europe, How Circular is PET, 2022.

 

Procjena utjecaja na okoliš

U svijetu koji se neprestano mijenja, na nama je da donosimo zdravije odluke i promičemo skladniji suživot s prirodom. Kada je riječ o ambalaži, moramo procijeniti njezin utjecaj na okoliš.

Što staklarska industrija poduzima kako bi smanjila svoj okolišni otisak i dekarbonizirala proizvodnju stakla? I kakvo je staklo u usporedbi s drugim materijalima za ambalažu?

Razotkrijmo mitove

Staklena ambalaža ima puno veći ugljični otisak i njegov proces smanjenja je dugotrajan

Industrija staklene ambalaže se mijenja – i to brzo. Ambalaža budućnosti mora štititi zdravlje ljudi, doprinositi kružnom gospodarstvu i emitirati nultu neto emisiju stakleničkih plinova. Svjesni smo da naš ugljični otisak i dalje ostaje glavna prepreka za našu industriju i radimo na tome. Dobra vijest je da ne počinjemo od nule.

Danas proizvodnja prosječnog staklenog spremnika već emitira 70 posto manje CO2 nego prije pedeset godina1, i to smanjenje se ubrzava. Diljem Europe, proizvođači stakla pokreću električne i hibridne peći, prelaze na izvore energije s niskim udjelom ugljika poput vodika i biomase te surađuju s najpoznatijim svjetskim brendovima kako bi uspješno testirali tehnologije vodika i isporučili lakše boce i staklenke.2  

 

Nekoliko kompanija već se bavi pionirskim inicijativama čji je cilj smanjiti ugljične emisije iz procesa taljenja stakla. Nekoliko je kompanija već pokrenulo inicijative za smanjenje ugljičnih emisija iz taljenja stakla, a koje čine 80 posto emisija CO₂ u proizvodnji –  od hibridnih peći u Njemačkoj do električnih peći za luksuzna pakiranja u Francuskoj. Istodobno povećavamo energetsku učinkovitost, istražujemo “hvatanje” i skladištenje ugljika te primjenjujemo tehnologije povrata otpadne topline i druge energetski učinkovite tehnologije. Svake godine više od 600 milijuna eura ulaže se u dekarbonizaciju.3

 

Kako bi se riješilo preostalih 20 posto emisija iz upotrebe sirovina, industrija promiče recikliranje i potiče ljude da recikliraju više i kvalitetnije. Jednom proizvedena, korištena i pravilno prikupljena za reciklažu, staklena boca ili staklenka može se ponovno otopiti i postaje glavni resurs potreban za proizvodnju novih boca i staklenki.

.4 Every tonne of recycled glass saves 1.2 tonnes of raw materials 5, and the more recycled glass we put into production, the more resources we save!

  1. Based on 2023 analysis by Conseil national de l’industrie, Feuille de route de décarbonation de la filière « filière Verre.
  2. For m ore information on the industry’s decarbonisation efforts, refer to www.feve.org.
  3. FFEVE calculations as of July 2024.
  4. The average recycled content of glass containers in the EU was assessed during a FEVE Life Cycle Assessment in 2012. Source: FEVE, Recycled content and glass packaging, 2019.
  5. Based on a FEVE LCA study from December 2016, available here.

Staklena ambalaža je teška i nije ju lako transportirati

Staklo se može oblikovati u bilo koji oblik i u različitim bojama, omogućujući tako kreativnost dok istodobno osiguravamo sigurnost naše omiljene hrane i pića. Iako teže od drugih materijala, staklarska industrija surađuje s brendovima, kupcima i nabavnim lancem kako bi osigurala da staklene boce nisu samo lakše u težini, nego da su optimalne težine.

 

Optimiranje težine odnosi se na proces smanjenja količine stakla potrebne za proizvodnju spremnika istodobno zadržavajući sve njegove funkcionalnosti (poput dizajna, čvrstoće, kvalitete). Napori s ciljem smanjenja težine staklene ambalaže već su rezultirali smanjenjem prosječne težine boca za vina proizvedena u Europi na 450 g u 2023. godini.1.

 

Kada je riječ o transportu, staklarska industrija u Europi i dalje je vrlo lokalni posao, s većinom spremnika koji se transportiraju unitary radijusa od 300 km.2. Kada je riječ o transportu, staklarska industrija u Europi i dalje je lokalizirana, a većina spremnika transportira se unutar kruga od 300 km. Iako prijevoz  čini tek manii dio okolišnog otiska stakla, industrija istražuje alternative poput kratkih morskih puteva, nisko-ugljičnih goriva i električnih vozila.   short-sea shipping, low-carbon fuels, and electric vehicles, to reduce its impact.

 

All these efforts ensure that we can continue to enjoy iconic designs that have inspired generations of glass lovers, while respecting our commitment to lowering the carbon footprint of glass.

 

  1. FEVE/Syntesia, 2023 Food & Beverage Container Glass Market Statistics, Annual Report 2023, 2024. Unpublished confidential document, available to FEVE member companies only.
  2. EY, The European Container Glass Federation (FEVE) Environmental, social and economic contribution of the Container Glass sector in Europe, 2015

Zdravlje na prvome mjestu

Kada razmišljate o održivosti ambalaže, što vam prvo pada na pamet? Koncept održivosti je složen i ne obuhvaća samo brigu o okolišu, već i o naše zdravlju i dobrobiti – nas, naših obitelji, ekosustava i društva.

Na tržištu se svakodnevno pojavljuju novi proizvodi i vrste ambalaže i ponekad je teško razlučiti kojima od njih je prioritet zdravlje i dobrobit.

Razotkrivamo mitove

Ako se neka ambalaža nalazi na tržištu, znači da je sigurna za moje zdravlje.

Ono smo što jedemo, a to uključuje i ambalažu. Zato se kemikalije iz ambalaže danas nalaze u našem tijelu od samog rođenja.1 Staklo je jednoslojni materijal2 u potpunosti napravljen od prirodnih sastojaka, što se ne može reći za druge vrste ambalaže. Čak i kada se više puta reciklira, staklo zadržava svoju kvalitetu i inertnost, što znači da ne postoji rizik od ispuštanja toksičnih kemikalija u hranu, piće ili okoliš.3

 

Neki se materijali, poput plastike, raspadaju tijekom recikliranja i nastaje mikroplastika koja može završiti u okolišu i kontaminirati hranu, uzrokujući štetne učinke na zdravlje.4 Čak i takozvane sigurnije alternative, poput materijala na bazi papira, često sadrže plastične slojeve i kemijske spojeve koji otežavaju recikliranje (što ih čini najvećim izvorom ambalažnog otpada u EU5) te sadrže toksične kemikalije koje mogu doći u interakciju s hranom i pićem.6

 

Svi želimo sudjelovati u stvaranju kružnoga gospodarstva, ali to nikada ne bi smjelo biti na štetu našega zdravlja.

 

  1. Guardian, Microplastics found in human blood for first time, March 2022; Guardian, PFAS left dangerous blood compounds in nearly all US study participants, October 2022, Guardian, ‘Forever chemicals’ detected in all umbilical cord blood in 40 studies, September 2022
  2. Understanding Packaging (UP) Scorecard
  3. Dieter Schrenk, Literature report on food packaging materials and their potential impact on human health, 2014. Available at: https://content.presspage.com/uploads/1081/profschrenk-foodpackagingmaterials_final.pdf
  4. Food Packaging Forum, Factsheet on Bioplastics, 2022
  5. European Commission packaging waste statistics, updated October 2023
  6. Food Packaging Forum, e.g. https://www.foodpackagingforum.org/fccmigex, https://www.foodpackagingforum.org/fpf-2016/wp-content/uploads/2022/09/Fact-Bite_2022.08.23_Paper-800×450.png

Sve vrste ambalaže čuvaju svoj sadržaj i njegovu svježinu.

U potrazi za holističkim načinom života, ljudi više nego ikada daju prioritet svom zdravlju i dobrobiti. A kada je riječ o staklu, istraživanja pokazuju da ga ljudi preferiraju ne samo zbog njegove mogućnosti recikliranja, već i zbog njegovih svojstava očuvanja zdravlja i hrane.1

 

Za razliku od drugih materijala, staklo je inertan materijal. Jednoslojno je, ne apsorbira i ne ispušta štetne kemikalije u proizvod2, što ga čini sigurnijom opcijom za zdravlje ljudi. Ta svojstva zadržava čak i nakon to se iznova i iznova reciklira.

 

Druge alternative, poput aluminija, često zahtijevaju dodatne polimerne premaze kako bi se spriječila interakcija s hranom, što može utjecati na okus i uzrokovati prijenos neželjenih kemikalija u hranu.3 Na primjer, neka vina u konzervama pokazuju “reduktivna” svojstva nakon tri do šest mjeseci skladištenja u limenci. Plastični spremnici za pakiranje raspadaju se tijekom procesa recikliranja pri čemu može nastati mikroplastika koja ulazi u našu hranu i pića, utječe na njihov okus i dovodi do štetnih učinaka na zdravlje.4 No, kada je riječ o staklu, možete biti sigurni da ambalaža predstavlja kvalitetu – iznutra i izvana.

 

  1. e.g. InSites, 2022, InSites Consulting/FEVE, 2017 survey on consumer perceptions of glass.
  2. Understanding Packaging (UP) Scorecard
  3. Food Packaging Forum, Metal Reuse Factsheet.
  4. Food Packaging Forum, Factsheet on Bioplastics, 2022.

Povezane objave

Pogledaj sve članke

Saznajte kako i vi možete pridonijeti

Od načina na koji živimo kod kuće do odnosa prema planetu, naše svakodnevne odluke mogu biti polazna točka za održiviju budućnost.

Pokrenite se – odmah